Specijalistički pregled alergologa/imunologa

Nakon uzimanja detaljne istorije bolesti, ljekar specijalista predlaže potrebne analize za određivanje tačnog uzroka alergije. U odnosu na simptome (disajni sistem, kožne promjene, problemi sa probavom i sl.) preporučuje se paleta kožnih ili krvnih analiza.

Nakon određivanja tačnog uzročnika alergije određuje se adekvatna terapija te pravi detaljan plan praćenja u dogovoru sa pacijentom.

• Kada se javi kašalj, curenje iz nosa ili suzenje očiju u kontinuitetu duže od tri mjeseca na način da vam je teško da spavate ili radite.
• Kada vam antihistaminici koji se kupuju bez recepta ne pomažu.
• Kada često imate upalu sinusa, glavobolje, kijavice i infekcije ušiju.
• Kada hrčete ili imate problema sa spavanjem usljed otežanog disanja.
• Kada imate drugih zdravstvenih problema, kao što su: bolesti srca, problem sa štitnom žlezdom, dijabetes, visok krvni pritisak, glaukom, uvećana prostata, problemi sa jetrom ili bubrezima. U ovoj situaciji, važno je da lijekove protiv alergija ne kupujete i konzumirate na svoju ruku, već isključivo uz konsultaciju sa alergologom.
  
  Djeca i starije osobe uvijek treba da se konsultuju sa alergologom prije nego krenu sa terapijom antihistaminicima.

Potvrda da imate alergiju
Samo alergolog može da kaže da li ste alergični na neku supstancu ili ne. Često će se alergija miješati sa nekim drugim stanjima (kao što je npr. infekcija), te je neophodno da posjetite ljekara prije nego krenete sa bilo kojom terapijom i liječenjem.

Pronalaženje uzroka alergije (alergena)
Ako znate na šta ste alergični i šta su okidači alergijske reakcije, možete da preduzmete korake da biste alergijsku reakciju izbjegli. Alergolog će predložiti i uraditi alergo testove koji će utvrditi koji su okidači kod pacijenta.

Plan liječenja alergije
Alergolog će vam dati tačne smjernice kako da se ponašate i koje medikamente da uzimate u liječenju alergija. Ovo takođe obuhvata i smjernice kako da se ponašate u situacijama kada jaka alergijska reakcija nastupi.

Kontrola simptoma i pravovremena reakcija
Alergolog može da pripremi pacijenta za sezonske alergije na vrijeme i da pomogne pacijentu da ublaži simptome kao što su curenje nosa, suzenje očiju… Neke alergije su bezazlene, dok su neke veoma ozbiljne i mogu biti opasne po život. Kada osjetite prve simptome alergija, obratite se ljekaru i time obezbijedite svom organizmu da se lako izbori sa alergijom i istu drži pod kontrolom.

Alergološki specijalistički pregled započinje razgovorom pacijenta i ljekara tijekom kojeg ljekar sakuplja sve neophodne informacije o pacijentu i obitelji (utvrđivanje sklonosti alergijskim bolestima), sadašnjoj bolesti i njenom tijeku (osobna anamneza), a zatim obavlja detaljan klinički pregled.

Po završenom pregledu i dijagnostičkoj obradi dobit ćete dijagnozu bolesti, svu potrebnu terapiju, preporuke i termin za kontrolni pregled.
U slučaju medicinske indikacije i potrebe detaljnijeg ispitivanja plućne funkcije doktorica će predložiti spirometriju, a ukoliko se radi o smetnjama disajnog sistema izazvanim alergijskom reakcijom liječnica će vam preporučiti vrstu i opseg alergološkog testiranja na inhalacijske alergene.

Spirometrija (riječ znači “mjerenje daha”) je najčešća metoda za mjerenje plućne funkcije. Koristi se za mjerenje plućnog volumena i kapaciteta pluća te brzine protoka zraka prilikom udaha i izdaha. Spirometrija je izuzetno vrijedna i nezamjenjiva metoda prilikom otkrivanja i procjene stanja osoba s astmom, alergijama, HOPBom.

Izvodi se na slijedeći način: pacijent maksimalno udahne zrak iz okoline, a zatim najbrže što može i do kraja izdahne zrak iz pluća u aparat. Pritom je važno pridržavati se ljekarskih uputa za izvođenje pretrage jer je suradnja pacijenta i pravilna tehnika izvođenja nužna za pravilnu interpretaciju nalaza. Radi veće tačnosti, testiranje se izvodi više puta za redom.

Poremećaji imunološkog sistema u odrasloj dobi se manifestuju kao sklonost infekcijama, ili kao spektar autoimunih oboljena. U slučaju sumnje na poremećaje u funkciji imunog sistema potrebno je uzeti detaljnu historiju bolesti te napraviti laboratorijske skrining (screening) analize koje se obavljaju u par koraka u odnosu na dobivene rezultate.

Šta su to imunodeficijencije?
Primarne imunodeficijencije grupa su s više od 300 različitih rijetkih, hroničnih poremećaja u kojima postoji nedostatak neke podjedinice imunog sistema i/ili ih obilježava poremećaj njegove funkcije. Uobičajeno se smatra da su primarne imunodeficijencije bolesti koje se pretežno manifestiraju u djetinjstvu pa su tako i primarni interes pedijatara. I to se stajalište danas mijenja budući da se primarne imunodeficijencije mogu manifestirati i kasnije u životu. Dok se dijagnoza primarne imunodeficijencija određuje gotovo odmah nakon rođenja, ili u prvim mjesecima života, kod sekundarne to je moguće kod uznapredovale bolesti u odrasloj dobi. Tako da se dijagnoza sekundarne imunodeficijencijama može postaviti tek nakon sveobuhvatne dijagnoze (kompletna krvna sliku, proteinske frakcije krvi, imunološki testovi itd).

Oslabljeni imunitet može da bude poremećaj koji se urođeno i primarno javlja. Sa druge strane, ono što je mnogo češće, a viđamo i kod odraslih ljudi, su sekundarni poremećaji imuniteta– koji se javljaju kao posljedica loše ishrane, lošeg sna i loših uslova života, kao posljedica neke virusne infekcije. Od virusa to mogu da budu mnogi virusi iz grupe Herpes virusa koji su skoro bezazleni i lako se leče, ali je poznat i virus HIV- koji je najpoznatiji virus i izazivač sekundarne imunodeficijencije.

Sekundarne imunodeficijencije mogu da se jave i kao posljedica upotrebe nekih lijekova, droga, alkohola. Nedovoljna fizička aktivnost, stalna žurba, ili jednom rečju stresan način života itekako mogu uticati na pojavu oslabljenog imunog sistema.

Rad na normalizaciji funkcije imunog sistema, je ne samo osnova preventive mnogih bolesti, već ima značaja i za zaštitu od kardiovaskularnih bolesti, od malignih bolesti, od hormonskih disbalansa, tako da je preporučeno čim primjetite nestabilnost imunog sistema, da se odmah javite ljekaru imunologu, koji će intervenisati i voditi vas u pravom pravcu ka izliječenju.

Ukoliko primećujete sledeće simptome možete se obratiti imunologu i zatražiti ispitivanje imunog sistema:

• često ponavljane infekcije
• osip po koži tijela
• pojavu gnojnih bubuljica ili rana na koži
• afte ili ranice u ustima
• ekcem
• česte upale srednjeg uha, kašalj i nalaz na plućima
• crvenu ili upaljenu kožu oko analnog predjela – često ponavljane prolive
• bolovi u zglobovima
• umor, malaksalost
• česta pojava povišene temperature
• iznenadni i spontani otok usne, očnog kapka ili nekog drugog dijela tijela

Imunološki pregledi su usmjereni na ispitivanje odbrambenih sposobnosti organizma, kao i na dokazivanje različitih bolesti imunog sistema, kao što su alergijske i autoimune bolesti.

Imunološkim/serološkim metodama pregleda krvi, dokazujemo prisustvo infekcije i identifikujemo njenog uzročnika.

• Respiratorna alergija (alergijska kijavica, astma)
• Kožne alergijske manifestacije (ekcem, urtikarija, medikamentozni osip)
• Zapaljenje sinusa, polipoza nosa, lokalna alergijska kijavica, eozinofilna kijavica
• Astma
• Poremećaji mastocita-mastocitoza (određivanje triptaze u serum)
• Alergija na hranu (ispitivanje IgE posredovanih-ranih reakcija na hranu)
• Intolerancija na histamin iz hrane
• Alergija na ubode insekata
• Alergija na medikamente
• Alergijski profil (određivanje IgE prema odabranim rekombinantnim i nativnim alergenim komponentama )
• Ordiniranje I praćenje efekta alergen specifične imunoterapije
• Slab ili neadekvatan odgovor imunološkog sistema (česte infekcije, upalna stanja, slabost, brzo zamaranje, malaksalost, nesanica…)
• Sekundarne imunodeficijencije (oslabljen imunitet radi virusnih infekcija, dugotrajne terapije određenih stanja, autoimunih oboljenja I sl)
• Primarne imunoeficijencije (urođeni poremećaji imunološkog sistema)
• Profil imunološkog sistema (parametri humoralnog I celularnog imuniteta)